13. međunarodni muzikološki skup Hrvatskog muzikološkog društva

TEMA: Prvi svjetski rat (1914-1918) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji

MJESTO I DATUM: Zagreb, 25-27. listopada 2017. u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10

ORGANIZATORI: Hrvatsko muzikološko društvo, Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatski institut za povijest

Skup se organizira prigodom obilježavanja stogodišnice Prvog svjetskog rata (1914-1918).
Cilj je skupa razmotriti glazbenu produkciju (komponiranje, izvođenje, refleksija o glazbi) i šire glazbeno-sociološke i glazbeno-kulturne posljedice prije, za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata 1914-1918. na temelju istraživanja primarne i sekundarne dokumentacije: glazbenih djela, arhivskih dokumenata, glazbenih/muzikoloških napisa, novinskih i periodičkih izvora, književnih tekstova, ikonografije, privatnih ostavština, individualne i kolektivne memorije, itd.

GLAVNE TEME SKUPA

1. Prvi svjetski rat u općoj i glazbenoj historiografiji u Hrvatskoj i inozemstvu
2. Komponiranje glazbe krajem Belle Époque (tj. krajem ‘dugog’ 19. stoljeća)
3. Komponiranje glazbe tijekom Prvog svjetskog rata
4. Izvođenje glazbe tijekom Prvog svjetskog rata
5. Društveni utjecaji na glazbenu produkciju i mobilnost glazbenika tijekom i nakon Prvog svjetskog rata
6. Stilske i estetičke promjene u umjetničkoj i popularnoj glazbi u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata

Zainteresirani podnositelji priopćenja na ovome skupu pozivaju se da predlože rezultate svojih istraživanja prema sljedećim kategorijama i odrednicama:

Prvi svjetski rat u historiografiji u Hrvatskoj i inozemstvu
Domaći i inozemni opći historičari i povjesničari glazbe, stručnjaci za razdoblje neposredno prije, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata pružit će uvid u opće društveno-političke okvire u Hrvatskoj, susjednim zemljama i Europi u kojima je došlo do značajnih mijena u shvaćanju, produkciji i funkciji umjetničkih artefakata, napose glazbe, u razdoblju od kasnog 19. stoljeća do oko 1930. godine.

Komponiranje glazbe krajem Belle Époque (tj. krajem ‘dugog’ 19. stoljeća)
Muzikolozi i drugi stručnjaci koji istražuju razdoblje kraja romantizma i početke razdoblja Moderne mogu predložiti uvide u kompozicijske odrednice i njihove mijene, od npr. Claudea Debussyja i Richarda Straussa do Arnolda Schönberga, ranog Stravinskog i Erica Satiea u europskoj, te od Ivana Zajca do Blagoja Berse u hrvatskoj skladateljskoj produkciji od oko 1900. do 1914. godine

Komponiranje glazbe tijekom Prvog svjetskog rata
Muzikolozi i drugi stručnjaci koji istražuju Modernu i krajnje izdanke romantizma (impresionizam, ekspresionizam, i dr.) mogu predložiti uvide u stanje u europskoj i hrvatskoj umjetničkoj glazbi tijekom ratnih  godina 1914-1918, s posebnim naglaskom na tzv. historijske koncerte 1916. u Zagrebu.

Izvođenje glazbe tijekom Prvog svjetskog rata
Muzikolozi i drugi stručnjaci koji istražuju problematiku izvođačkih praksi u velikim europskim središtima (Beč, Pariz, Berlin, London, Rim i dr.) te u većim i manjim gradskim središtima u Hrvatskoj tijekom ratnog razdoblja 1914-1918, mogu predložiti uvide u promjene u lokacijama, intencijama i načinu izvođenja glazbe s obzirom na specifične društvene prilike tijekom Prvog svjetskog rata (redovite sezone, ali i dobrotvorni koncerti; promidžbene djelatnosti; fleksibilnost i prilagođenost repertoara; itd.)

Društveni utjecaji na glazbenu produkciju i mobilnost glazbenika tijekom i nakon Prvog svjetskog rata
Muzikolozi i sociolozi koji istražuju socijalnu povijest glazbe i sociologiju glazbe mogu predložiti uvide u promjene skladateljskih strategija nastale na temelju drastično promijenjenih društvenih okvira (novi senzibiliteti; nova politička stvarnost; promjene svjetonazora; susreti raznih kultura; utjecaj američke kulture na europsku; itd.) tijekom Prvog svjetskog rata i nakon njega okvirno do kraja 1920-ih. Također će se pružiti uvid u mobilnost glazbenika (izvođači, skladatelji, organizatori glazbenih zbivanja, i dr.) s obzirom na promjenjive ratne i izmijenjene poratne prilike na individualnom (osiguranje egzistencije) i društvenom planu (promidžbene i ideologijske motivacije).

Stilske i estetičke promjene u umjetničkoj i popularnoj glazbi u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata
Muzikolozi i drugi stručnjaci koji istražuju glazbenu Modernu i ‘prvu avangardu’ (npr. Schönberg, Berg, Webern, i dr.) u europskoj te njihove tragove, predstavnike i/ili oporbu u hrvatskoj umjetničkoj glazbi (D. Plamenac, B. Bersa, J. Štolcer Slavenski, neofolkloristi, i dr.) mogu predložiti uvide u stanje umjetničke glazbe tijekom 1920-ih, te u širenje i afirmaciju fenomena popularne glazbe (jazz, šlageri, plesni oblici, i dr.) i njezino eventualno djelomično prožimanje s umjetničkom glazbom u istom razdoblju (oblici, pojave, ličnosti).

PRIJAVA PRIJEDLOGA PRIOPĆENJA  I ROKOVI
Prijedlozi s radnim naslovom priopćenja za 20 minuta izlaganja i kratkim životopisom šalju se pismeno ili elektronički do 28. 02. 2017. sa sažetkom na hrvatskom ili engleskom (300-400 riječi) na:

1. Hrvatsko muzikološko društvo, Opatička 18, 10000 Zagreb Website adresa: www.hmd-music.hr
2. Adresu elektroničke pošte: stanislavtuxar@gmail.com (adresa koordinatora skupa)

Popis sudionika objavit će se do 15. 03. 2017. na web stranici HMD-a.

JEZICI
Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski.

KOTIZACIJA I UVJETI BORAVKA
Sudionici iz inozemstva: € 50 ili protuvrijednost u HRK.
Sudionici iz Hrvatske ne plaćaju kotizaciju.
Sudionici sami snose troškove puta, boravka i smještaja.
Za sve sudionike bit će osiguran ručak.

ZBORNIK
Nakon održavanja skupa predviđeno je do kraja 2018. godine objavljivanje dvojezičnog zbornika radova.

KONTAKTI
Dopisi, prijave i ostali kontakti mogu se slati na službenu adresu ili website Hrvatskog muzikološkog društva, na adresu elektroničke pošte koordinatora skupa ili na pojedine članove Organizacijskog odbora skupa.

ORGANIZACIJSKI I PROGRAMSKI ODBOR SKUPA

Dr. Nada Bezić, Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb
Dr. Vjera Katalinić, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU
Akademkinja Koraljka Kos, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Dr. Sanja-Majer-Bobetko, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU
Doc. dr. Kristina Milković, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Rozina Palić Jelavić, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU
Akademik Stanislav Tuksar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (koordinator projekta)
Dr. Vijoleta Herman Kaurić,  Hrvatski institut za povijest
Monika Jurić Janjik, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu (tajnica skupa)