„Nagrada Dragan Plamenac“ u 2006. za životno djelo Ivoni Ajanović-Malinar
(područje: muzikološka leksikografija)
Prof. Ivona Ajanović-Malinar rođena je 10. travnja 1927. godine u Beogradu. Državljanka je Republike Hrvatske. U Zagrebu je 1945. maturirala na Trećoj ženskoj gimnaziji. Usporeno sa gimnazijom pohađala je nastavu glasovira u Elvire Marsić na srednjoj školi Hrvatskoga državnoga konzervatorija (danas Glazbena škola Vatroslava Lisinskog). Na Muzičkoj akademiji isprva studirala glasovir u Ive Mačeka, potom povijest glazbe u Josipa Andreisa na Historijsko-teoretskom odjelu te diplomirala 1955. godine. U svom diplomskom radu „Muzički časopis Sv. Cecilija i njegovo značenje u razvitku hrvatske muzičke historiografije“ izložila je pregled i sadržaj toga časopisa za crkvenu glazbu tijekom svih dotadašnjih 38 godišta te istaknula njegovu ulogu i vrijednost ne samo u odnosu na crkvenu glazbu u Hrvatskoj i u svijetu već i s obzirom na sve opsežniji prikaz sveopćeg glazbenog života u nas.
Od 1955. godine pa sve do danas, njezino je muzikološko djelovanje orijentirano na područje leksikografije i to isključivo u okviru Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). U toj instituciji od temeljnoga značaja za hrvatsku znanost i kulturu, započevši isprva rad kao honorarni suradnik, provela je cijeli svoj radni vijek, do formalnog zaposlenja 1956. do umirovljenja 1991, a potom je nastavila i dalje djelovati honorarno. Tijekom svojega 52-godišnjeg leksikografskoga rada u kojemu je već zarana stekla formalni status urednika glazbene struke u više zavodskih enciklopedijskih izdanja, u stručnim je krugovima stekla ugled pouzdanoga, temeljitoga, istraživačkim i znanstveničkim žarom motiviranoga pisca.
Bila je član uredništva 1. izdanja Muzičke enciklopedije (I-II svezak, 1958-1963; glavni urednik Josip Andeis) i potom 2. izdanja (I svezak 1971, II svezak 1974, III svezak 1977; glavni urednik Krešimir Kovačević). U Muzičkoj enciklopediji napisala je više stotina autorskih tekstova, posebice u 2. izdanju, počev od povijesnih pregleda stilova i glazbe pojedinih zemalja (Belgijska muzika, Francuska muzika, Madžarska muzika, Nizozemska muzika, Klasika, Renesansa, Orguljska muzika) do glazbenih instrumenata, oblika i vrsta te biografskih članaka. Surađivala je kao autor tekstova u Leksikonu jugoslavenske muzike (I-II svezak, 1984; glavni urednik Krešimir Kovačević). Bila je urednik glazbene struke i autor tekstova u Općoj enciklopediji (I-VIII svezak, 1977-1982, dopunski svezak 1988), u 2. izdanju Enciklopedije Jugoslavije (I-VI svezak, 1980-1990) te u Filmskoj enciklopediji (I-II svezak, 1986-1990). U Hrvatskom biografskom leksikonu (HBL) član je uredništva od I. sveska (1983), od II. sveska (1989) do VI. sveska (2005) urednik je struke glazba i autor tekstova, a u tom svojstvu trenutno sudjeluje u i pripremi VII. sveska. U dosadašnjim svescima HBL-a autorica je tristotinjak biografija skladatelja, glazbenih umjetnika, pisaca (Bjelinski Bruno, Bonifazi Angelo, Bošković Ivan, Brkanović Ivan i Željko, Demović Miho, Divnić Frano, Eisenhuth Gjuro, Erdödy Sidonija, Golubić Gjuro, Hilleprand von Prandau Karlo, Ivan Šibenčanin, Ivančić Amando, Janigro Antonio, Jaić Marijan, Jukić Paskal, Karabaić Nedjejko, Kabiljo Alfi, Kaplan Josip, Köck Ivan Nepomuk) te posebice graditelja orgulja (Eisl Ivan, Fischer Caspar, Focht Franz, obitelj Heferer, Janeček Ivan, Jenko Franc, Jeremitz Matija, Klišević Vičenco). Uz velika i značajna imena iz naše hrvatske glazbene povijesti, u duhu uredničke koncepcije HBL-a s posebnim interesom obrađuje manje poznate ličnosti koje su do sada nedovoljno ili uopće nisu obrađene.
Od nekolicine njezinih znanstvenih radova objavljenih izvan izdanja Leksikografskoga zavoda ističem: Bibliografija radova o Franji Kuhaču (Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Franje Ksavera Kuhača, Zagreb, JAZU, 1984).
Iako se opus prof. Ivone Ajanović-Malinar u brojčanom smislu može mjeriti sa desecima tisuća redaka, odnosno tisućama manjih ili većih leksikografskih natuknica, on je zbog same prirode leksikografskih izdanja koja su strukturirana kao timski rad, samozatajan i uvjetno anoniman u autorskome smislu. Stoga valja naglasiti da je u navedenim izdanjima uz većinu autorskih tekstova koje je potpisala (šifra njezinoga imena i prezimena je I. Ać.), mnogo i onih tekstova manjega opsega koji se u izdanjima općega tipa u pravilu ne potpisuju te da je s druge strane, njezino autorstvo jednako tako prisutno i u uredničkoj odgovornosti za kreiranje abecedarija, a nadasve za uređivanje stotina natuknica drugih autora prema muzikološkim i leksikografskim kriterijima.
Njezin je rad u mnogim aspektima bio pionirski, jer se u većini navedenih izdanja nije mogao osloniti na već postojeće uzore u nas. U tom je smislu postavila temelje i uspostavila visoke leksikografske kriterije u glazbenoj struci kojih se postojano pridržavala tijekom svojega 50 godišnjega rada obilježenoga kontinuiranom lojalnosti leksikografiji kao posebnoj grani muzikološke djelatnosti. U njemu je jednako impresivna količina napisanih i uređenih tekstova kao i sveobuhvatnost tema kojima se bavila s područja hrvatske i svjetske povijesti glazbe u rasponu od pregleda stilova preko tekstova vezanih uz teoriju glazbe do biografskih natuknica.
Sve navedene odlike čine njezin cjelokupni leksikografski opus jedinstvenim u okvirima naše muzikologije te stoga Povjerenstvo predlaže da Hrvatsko muzikološko društvo prof. Ivoni Ajanović-Malinar dodijeli „Nagradu Dragan Plamenac“ za 2006. za životno djelo.
