„Nagrada Dragan Plamenac“ u 2025. za životno djelo mr. sc. Miroslavi Hadžihusejnović Valašek
(područje: etnomuzikologija)
Mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek rođena je u Osijeku 1935. godine. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završila je 1965. godine studij povijesti glazbe (mentor Josip Andreis), a 1991. godine magistrirala etnomuzikologiju tezom o notnim zapisima folklorne glazbe iz Slavonije od početka 19. stoljeća do Kuhačeve zbirke (mentor Jerko Bezić).
U njezinom profesionalnom djelovanju trajno se ulančavaju znanstveno-istraživački rad, dokumentiranje i promicanje tradicijske glazbe, posebice glazbe s područja Slavonije, Baranje i Srijema, te pedagoški rad. Bila je zaposlena na Radio Sarajevu, u osnovnim školama u Osijeku i Zagrebu te na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Kao ratna stradalnica je 1992. godine otišla u
mirovinu i preselila u Zagreb gdje je postala stalna vanjska suradnica Uredništva narodne glazbe Hrvatskoga radija i ta je suradnja potrajala sve do 2018. godine.
Njezini znanstveni i stručni radovi tematiziraju tradicijsku svjetovnu i crkvenu pučku glazbu istočne Hrvatske u prošlosti i sadašnjosti, šetana kola, starogradske pjesme, dječji folklor, dinamiku suvremene folklorne scene i baštinskih nastojanja, glazbu u kontekstu Domovinskog rata i poraća te
istaknute ličnosti i aspekte iz povijesti melografiranja i razvoja etnomuzikologije kao znanstvene discipline. Sudjelovala je na oko 150 stručnih i znanstvenih skupova, objavila sedamdesetak članaka u zbornicima i časopisima te deset zbirki notnih zapisa uz kritičke studije analizirane građe. Najnovije izdanje – Lepeza slavonske tradicijske glazbe u izdanju Ogranka Matice hrvatske Osijek (2025.) – obuhvaća izbor iz autoričinih prethodno objavljenih članaka u časopisima i zbornicima. Izbor
reprezentativne građe realizirala je i putem izdanja nosača zvuka, među kojima se izdvajaju album Hrvatske crkvene pučke pjesme (Hrvatski radio i Orfej, 3 CD-a, 2003.), nastao poticajem posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, te tri kompaktne ploče s izborom kordunske glazbe (Kordunski Uskrs, Orfej i Hrvatski radio, 2002.; Kordunski Božić, KUD “Lađevčani” iz Lađevca, 2003.; Vječni Kordun pjeva, Orfej i Hrvatski radio, 2005.).
U ukupnom svom radu M. Hadžihusejnović Valašek je izrazitu pozornost posvećivala terenskom radu i terenskim suradnicima, nositeljima kulture, pristupajući im kao izvoru znanja i iskustva o istraživanoj kulturi. U tom svjetlu treba promatrati i njezino terensko dokumentiranje glazbene prakse u
stotinama naselja u Slavoniji, Baranji, Srijemu, Kordunu, Gorskome kotaru, Lici i Banovini, ostvareno u suradnji s Hrvatskim radijem, koje je rezultiralo s oko 1.500 emisija iz ciklusa Iz hrvatske narodne baštine Hrvatskoga radija te više od 4.000 glazbenih brojeva pohranjenih u Fonoteci Hrvatskoga
radija u razdoblju od 1994. do 2016. godine. Osim toga je autorica sinopsisa dvadesetak televizijskih emisija za redakciju
Pučke i predajne kulture Hrvatske radiotelevizije, autorica šest koncerata u okviru programa Pasionske baštine te niza drugih koncertnih priredbi duhovne i svjetovne tradicijske glazbe. Uočavajući značajke i potencijale sredina u kojima je radila, potaknula je osnutak četiriju kulturno-
umjetničkih društava i utemeljenje šest specijaliziranih smotri folklora na području istočne i središnje Hrvatske. Također, istraživačko-dokumentacijski projekti koje je provela uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske rezultirali su, između ostaloga, upisom pojedinih elemenata
nematerijalne kulturne baštine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: šetana kola s područja Slavonije (kult. dobro br. Z-4232), pjevanje starogradskih pjesama (u Vukovarsko-srijemskoj, Osječkobaranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, Z-5403), crkveno pučko pjevanje iz Baranje (Z-5401) i crkveno pučko pjevanje (na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, Z-5405). Znakovit primjer suradnje s terenskim suradnicima odnosi se i na njezino prikupljanje i isticanje važnosti rukopisnih zbirki tekstova svjetovne i crkvene glazbe koje su sastavljali lokalni entuzijasti iz vlastitih pobuda i za potrebe svojih lokalnih sredina (zbirke iz Batrine, Orubice, Siča, Srednjeg Lipovca, Lipovca, Lužana, Pleternice, Marina Sela, Vetova, Podvrškog, Kaniže, Potočana, okolice Nove Gradiške i dr.).
M. Hadžihusejnović Valašek dobitnica je nagrade za životno djelo “Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva, nagrade “Ljubo Stipišić-Delmata” udruge Pasionska baština za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja svojim cjelokupnim istraživačkim i pedagoškim radom te
nagrade “Franjo Kuhač” Hrvatskog društva skladatelja za ukupan njezin prinos očuvanju i promociji hrvatske tradicijske glazbe. Svojom istraživačkom znatiželjom, umijećem povezivanja raznorodnih dionika (od lokalnih glazbenika i entuzijasta do državnih institucija) i različitih ciljeva istraživanja te neumornom energijom, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek je dala važan prinos hrvatskoj znanosti o glazbi, služeći kao primjer i uzor za ostvarenje značajnih rezultata usprkos samostalnom djelovanju bez kontinuirane institucionalne podrške.
Nagrada Dragan Plamenac za životno djelo u 2025. godini dodjeljuje se mr. sc. Miroslavi Hadžihusejnović-Valašek za cjelokupni znanstveno-istraživački, dokumentacijski, organizatorski i popularizatorski rad na području hrvatske i napose slavonske tradicijske glazbe i etnomuzikologije.
